Ako je riječ „selfi“ obilježila posebnu eru pametnih telefona, onda je riječ „influenser“ postala simbol trenutnog digitalnog poretka. Marketinški stručnjaci sve češće imaju običaj da kažu da je „influenser marketing“ marketing budućnosti, ali jednostavna je činjenica da je rad sa influenserima, pa i mikroinfluenserima naša sadašnjost.
Dajte jedno kilo „influensa“
Influenser jeste osoba koja zbog broja pratilaca na svojim kanalima generiše određen uticaj u digitalnom prostoru, ali nije dovoljno imati uticaj, ključno je naći uticaj u smjeru koji je nama potreban. Niti se interesovanje potencijalnih klijenata kupuje “na kilo” niti vam treba influenser koji sebe na taj način “prodaje”. Konzumenti sadržaja, posebno oni mlađi više nisu korisnici koji se “pecaju” na cirkularne praznične poruke i lažne nagradne igre, korisnici odrasli na internetu itekako znaju da prepoznaju plaćenu reklamu i kada tražite influensera prije svega treba da tražite nekoga u niši u kojoj će i reklama djelovati kao koristan savjet.
Primjera radi ako prodajete skupu opremu za skijanje mnogo je vrijednije naći i mikroinfluensera koji se bavi zimskim sportovima nego unajmiti mega popularnu bjuti blogerku. Vrlo lako može i da se desi da njena slika na skijanju ima 100.000 lajkova, ali da je to zbog njene frizure, a vaš brend niko nije ni vidio, a još manje zapravo kupio.
Kako je i kada influenser relevantan
Najiskreniji odgovor na ovu potrebu je – zavisi šta vam treba. Ogromnom ekspanzijom Instagrama razni influenseri su nikli u skoro svim zanimljivim nišama. Kompanije se sve češće plaše onih koji imaju više stotina hiljada pratilaca jer su im cijene paprene, a izbjegavaju one ispod 10.000 pratilaca jer im djeluje da takvi mikro influenseri nemaju veliki odjek. Sve zavisi. Pitanje izbora influensera počinje pitanjem temeljnog istraživanja vaše ciljne publike. Ako vam je kompletna publika na Tik Toku, primjera radi, ne vrijedi vam ni najjači Instagram influenser koji tamo nema svoj kanal.
Sve češće influensere optužuju da su isprazni, bahati, neprofesionalni i skloni “zaglupljivanju” svoje mlade publike. Preciznije gledano, sadržaj mikroinfluensera često se smatra kvalitetnijim od mega produkcije “megainfluensera”. Kao i svaka proizvodnja koja za cilj ima širok odjek i njihov sadržaj sve češće liči na cirkus i jeftinu zabavu i pre podseća na španske serije nego na kvalitetan program.
Zanimljive vlogove zamijenilo je štancovanje ocjenjivanja sve sličnijih pjesama, a unikatan stil beskrajno kopiranje iste slike ispod Ajvelofe kule. Svakako da ima mjesta osudi svakom internet trendu koji u sebi kao žanr ima “disstrack”, što bi u bukvalnom prevodu bilo vređanje rivala. Kada dođe dotle da uvrede zovemo žanrom, jasno je da postoji problem. Influenseri imaju kontrolu engejdžmenta, ali nemaju kontrolu kvaliteta pa se preporučuje brendovima koji komuniciraju preko influensera da prvo provjere kako ti influenseri komuniciraju kada brendovi nisu tu. Nema tog autorizovanog posta koji će oprati brend ako je sadržaj oko tog posta umrljan govorom mržnje ili prostaklukom.
Baš kao što ne možemo reći da je “svaki sportista dobar uzor” ili “svako ko se bavi borilačkim veštinama nasilan”, tako ne možemo reći da su influenseri dobri i loši. Kao i kod većine ishoda u marketingu pobjedit će onaj koji zna da prepozna osobine i potrebe pojedinca i jezik kojim baš njemu želi da se obrati. Generalizacija u ovom poslu često može preskupo da vas košta.
