Ako se nekome ne da čitati do kraja, odmah mogu dati odgovor – hoće!
Živimo u vrlo dinamičnim vremenima. Još od početka prošle industrijske revolucije koju su obilježili čelik i ugljen, stvari se mijenjaju sve brže i brže. Prema Rayu Kurzweilu, izumitelju električnih orgulja i službenog Google futurista, zapadna je civilizacija doživjela više promjena u 50 godina (od 1960. – 2010.), nego u 500 godina prije toga (od 1200. Do 1700.).
Računala, roboti, algoritmi sve bolje i bliže su obavljanju poslova koji rade ljudi. Možemo se mi ljutiti, bojati ili veseliti tim promjenama, ali ne možemo ih zaustaviti. Ljudi će sve više biti zamijenjeni strojevima i taj proces nije ništa novo.
Postoji primjer iz prošlosti kada su tkalački radnici u Engleskoj čekićima razbijali nove parne strojeve za koje su mislili da će im oduzeti posao. I jesu, oduzeli su im njihove poslove. Bilo je zabilježenih slučajeva i smrtnih presuda za uništavanje imovine vlasnika tekstilnih tvornica, ali to nije zastrašilo radnike da prestanu s uništavanjem. Pokret je postao poznat kao Luduisti po izmišljenom kapetanu/generalu/kralju Ned Luddu (1810.) kojeg su buntovnici proglasili vođom pokreta. Znali su da bi svaka stvarna osoba koja bi bila na čelu njihovog pokreta bila po hitnom postupku suđena i obješena. Ned Ludd kao izmišljeni lik iz narodne predaje nije mogao biti uhićen, niti procesuiran. Tako su Ludisti imali prilike u sjeni izmišljenog lika voditi svoju borbu protiv strojeva.
Danas znamo da im je trud bio uzalud i parni strojevi su zamijenili velik broj ljudi u proizvodnji tekstila. Prema nekim procjenama je u Engleskoj 1810. godine radilo oko 800.000 ljudi u proizvodnji tekstila. Uglavnom su to bili ljudi zaposleni u proizvodnji. 2022. godine u Ujedinjenom Kraljevstvu u tekstilnoj industriji radi oko 500.000 ljudi, ali samo je oko 10% zaposleno u proizvodnji. Ostali rade u dizajnu, distribuciji i prodaji i ostalim poslovima vezani uz tekstilnu industriju.
Slično se ponovilo i 1970. godine kada su uvedeni u upotrebu ATM (automated teller machine) ili bankomati. U Sjedinjenim Američkim Državama u bankama je u tom trenutko bilo zaposleno 300.000 ljudi. Nakon 40 godina i nakon instaliranih 400.000 bankomata u bankama radi 600.000 ljudi. Ali, rade potpuno drugačiji posao, nego ranije.
Zašto je sada drugačije?
Povijest se često ponavlja i možda su u pravu su oni koji tvrde da je vrijeme ciklička, a ne linearna dimenzija. Bez obzira na fizikalni problem objašnjenja vremena, opet smo na pragu velikog ciklusa zamjene ljudi strojevima. Ali, jedna je bitna razlika ovaj put u igri. Tkalački stan ili bankomat, ma kako bili efikasni, samo su rezultat inženjerskog (ljudskog) unaprijeđenja. Jedi su ljudi napravili strojeve koji bolje ili brže rade posao od drugih ljudi.
Ovaj put su ljudi napravili računala i algoritme koje su sklopili i osposobili su da sustavi samostalno unaprijeđuju svoje funkcije. Trenutno nitko ne zna koju razinu efikasnosti su dosegli AI sustavi. S kim god sam razgovarao iz Google ili drugih IT tvrtki, slično su mi rekli – znamo kako smo stvari pokrenuli, ali ne znamo dokle je sustav do sada stigao i kako sada radi. Za primjer mogu spomenuti da je ekipa iz Google-ovog Deep Mind odjela razvijala AI sustav koji je pobijedio u igri GO Lee Sedola 4 godine. Razvoj je išao tako da su razne algortime sučeljavali međusobno i onaj koji je na kraju sve druge pobijedio bio je sučeljen u igri s čovjekom. Za slijedeći, bolji sustav im je trebalo samo 2 godine a danas tvrde da svaka 2 tjedna izađe nova inačica koja samu sebe unaprijeđuje. Nitko više ne zna što se događa i do je razine početni algoritam došao. Znaju samo da je postao nepobjediv u igri GO.
Igra Go ima toliko velik broj kombinacija (10^360) da njihov broj znatno premašuje broj atoma u vidljivom Svemiru (procjene se kreću od 10^78 do 10^82). Šah ima ‘samo’ 10^40 mogućih legalnih kombinacija (ako se uzmu u obzir i nelegalni potezi i pozicije, broj šahovskih kombinacija je Shannonov broj, odnosno broj u rasponu od 10^111 do 10^123). U tim brojevima se krije objašnjenje zašto ljudi ne mogu obraditi toliki broj kombinacija pa su tu jedino strojevi u stanju napraviti suvislu analizu.
I što će biti s nama?
Jasno je da nećemo u skoroj budućnosti steći sposobnost obrade jako velikog broja kombinacija. Možda s nekom nadogradnjom (ili ugradnjom chipa) postanemo Homo Sapiens 2.0. Do tada će se neke stvari u našoj industriji promijeniti i sustavi kojima se danas služimo bitno će promijeniti način na koji trebamo pristupiti. Google je to među prvima shvatio pa je oglasni sustav Google Adwords preimanovao i Google Ads. Facebook prati igru i promijenio je naziv u Metaverse. Nisu te promjene samo rebranding, nego prije naznaka suštinske promjene. Neke kolege još uvijek koriste Google Ads kao da je u pitanju Google Adwords i tu rade veliku grešku.
Google Ads se mora poćeti koristiti drugačije nego što su Account manageri naviknuti i jedino tako će biti moguće da ostanu u poslu i u budućem razdoblju.
Što sve treba promijeniti u pristupu i kako se prilagoditi novom vremenu bit će demonstrirano u izlaganju na ovogodišnjoj Konverziji i zato nemojte propustiti.
